U galerijama „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“, sinoć je u okviru off programa „Međunarodnog festivala glumca“, otvorena izložba dokumenata pod nazivom „Narodno pozorište u Nikšiću 1949-1965. godine“. Postavku izložbe čine 33 panoa, sa 115 dokumenata, 72 plakata, 60 fotografija i 24 dramska teksta u orginalu. Dokumenti su pohranjeni u Arhivskom odsjeku u Nikšiću. 

Izložena arhivska građa govori o bogatstvu pozorišnog života u Nikšiću, koji je začet još davne 1884. godine. Svaki dokument, po ocjeni načelnice Arhivskog odjela u Nikšiću, Violete Krivokapić, ima svoju priču. Posebno su zanimljiva ona svjedočanstva koja govore o izgradnji kultne zgrade Narodnog pozorišta u Nikšiću, koja je napravljena 1925. godine i njenoj kasnijoj rekonstrukciji. Taj hram nikšićke kulture, kako je istakla Krivokapić, nakon II svjetskog rata okupljao je poznata južnoslovenska rediteljska i glumačka imena, ali je i istovremeno iznjedrio plejadu nikšićkih dramskih stvaralaca koji su ponijeli slavu ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Posjetioci izložbe mogu se uvjeriti, na osnovu originalne dokumentacije, i o pogubnoj odluci Savjeta za kulturu Crne Gore iz 1965. godine kada je pozorište u Nikšiću prestalo da radi. „Ostala je da zjapi prazna sala, čekajući bolje vrijeme. Mislim da je to vrijeme došlo“, rekla je Krivokapić.

Direktor „Nikšićkog pozorišta“, Zoran Bulajić, kazao je da je crnogorska teatrologija stotridesetogodišnji pozorišni život u Nikšiću okarakterisala kao „magiju koja traje". On je podsjetio da je za šesnaest godina rada Narodno pozorište u Nikšiću „upisalo" 109 premijera. Bulajić je govorio o značaju pozorišnog stvaralaštva za identitetsku svijest društva i njegovom nemjerljivom značaju za civilizacijske tokove. Zbog toga, „Nikšićko pozorište", istakao je on, nikada nije posustajalo pred preprekama, jer je znalo da jedino tako može postaviti nove standarde za očuvanje kulturne i pozorišne baštine Nikšića i Crne Gore. Pozorište je, kako se čulo od Bulajića, u poslednjih petnaest godina realizovalo dvadeset premijera, obnovilo je „Međunarodni festival glumaca“ i ubilježilo dvadeset festivalskih nastupa u zemlji i inostranstvu. Pored pozorišne produkcije, „Nikšićko pozorište“ se bavi i izdavačkom djelatnošću, u okviru koje je, do sada, objavilo osamnaest brojeva časopisa „Pozorište“, tri značajna monografska naslova i nove knjige dramskih stvaralaca mlade i srednje generacije sa ovog područja.

„Svjesni smo da su pred ʼNikšićkim pozorištem͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͑͗͗͑͑͗͑͗͑͑͑͑͑ʼ još veći izazovi. Vjerujemo daćemo ih, na zadovoljstvo naše publike uspješno rješavati i to na novoj (profesionalnoj) sceni - u rekonstruisanoj sali ʼ18. Septembarʼ. Završetkom tog objekta, Pozorište konačno dobija svoj dom - hram kulture, gdje ćemo uskoro moći da realizujemo zacrtane planove“, poručio je Bulajić. Kao prvom čovjeku Pozorišta, jasno mu je, da je za bitisanje teatra, od iskona, potrebna pomoć i podrška. Uvjeren je da će Opština kao osnivač, ali i država i njene institucije, svjesni značaja kulture, u „Nikšićkom pozorištu“, imati sigurnog i pouzdanog partnera na putu duhovnog bogatstva i kulturnog preporoda grada.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore, Stevan Radunović, zadovoljan je što je ta institucija dala doprinos „Programu podrške razvoju kulture u Nikšiću“. Izložba je uveličala „Međunarodni festival glumca u Nikšiću“. Radunović je govorio o značajanom doprinosu Nikšića razvoju kulture u Crnoj Gori i šire, o čemu svjedoče mnoge hronike, sjećanja i dokumenta. Jedan dio tog kulturnog blaga izložen je u galerijama „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“.

Nesumnjivo, dokumenta govore i više od riječi!

Go to top