Nikšićko pozorište u koprodukciji sa Centrom za kulturu iz Petnjice pripremilo je predstavu za djecu i mlade (12+) „Kraljević i prosjak“. Predstava je rađena po motivima istoimenog romana Marka Tvena, u dramatizaciji i režiji Zorana Rakočevića. Scenografiju i kostimografiju potpisuje mr Olivera Eraković. Uloge tumače: Anđelija Rondović, Gordana Mićunović, Nikola Vasiljević, Dobrilo Boban Čvorović, Milan Senić i Mihailo Krivokapić. Premijerno izvođenje na repertoaru je u srijedu 25. septembra u 12 sati i 30 minuta (Petnjica), a dva dana kasnije (27.09), po prvi put odgledaće je nikšićka publika i to u dva termina: u 10 i 13 sati. Prvo reprizno igranje  je 30. septembra u 12 sati. Cijena ulaznice je dva (2) eura. Ovaj komad finansiralo je Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru projekta "Razvoj kulture na sjeveru Crne Gore 2019" i koncepta "Živimo kulturu".

Reditelj ovog komada Zoran Rakočević u svojoj rediteljskoj bilježnici poručuje publici:

 

Draga djevojko i dragi momče,

Dobrodošla i dobrodošao na našu predstavu „Kraljević i prosjak“ koju smo radili po istoimenom romanu velikog Marka Tvena. Nadamo se da si pročitala/o „Toma Sojera“ kao obaveznu školsku lektiru. Ako nijesi, molimo te da to što prije učiniš. Vjeruj nam, bez te knjige, ali i „Haklberi Fina“ i mnogih drugih koje je Tven napisao za tvoj uzrast, nema pravog odrastanja. Čak i ako misliš da si već ozbiljna/an i velika/ki, uzmi malo knjigu u šake, vidjećeš zašto. Ako u njima ne osjetiš puno toga, žao nam je, do tebe je.
Roman „Kraljević i prosjak“ takođe možeš pročitati, jer ova predstava ne oslikava vjerodostojno punu radnju romana. Prvo, što to i ne bi bilo moguće, a drugo i glavno, zato što smo krenuli da se pitamo šta tebi i tvojim vršnjacima sve to znači. Ko su danas kraljevići, a ko su prosjaci? I ko su sve ljudi oko njih, njihovi roditelji, braća i sestre, ljudi iz okruženja, škole, sa ulice... To jest, pitali smo se koliko ste razmaženi, bezobrazni, hiroviti, koliko je među vama prinčeva i princeza, a koliko je onih koji to baš i nijesu ali svakako žele da budu. Tim idealima, čini nam se, odolijevaju samo rijetki, ali će ideali po njih kad tad doći. Mislimo da ste osuđeni na to da ste svi na neki način „kraljevići“. „Prosjaka“ nema, i dobro je. Griješimo li?
Ne ljuti se na nas zbog ovih riječi, jer smo shvatili još jednu vrlo važnu stvar – nijeste krivi vi. Krivicu snose svi, odreda svi, apsolutno svi, koji se bave vama. Ovo je predstava o tome.

Najavljujući scensko čitanje poznatog romana klasične književnosti, u izjavi za web stranicu Nikšićkog pozorišta, Rakočević je pojasnio zbog čega jeMark Tven značajan pisac za odrastanje mnogih generacija i zbog čega su plejada njegovih likova kao što su: Tom Sojer, Haklberi Fin i drugi i nevjerovarna struktura proznih događaja, uvijek bili plodno tle za adaptacije, mahom filmske, kako igrane, tako i animirane.

„Ne samo da je dio lektire, školstva i odrastanja, Tven je i veliki pisac svjetske književnosti koji je zasluženo ostao svevremen i aktuelan. Njegov opus, mada prošaran veselim, ali duboko socijalnim, angažovanim temama, nosi veliko breme borbe za goli život. Njegovi likovi su na rubu egzistencije, većinom su potpuna društvena margina. Tvenov humor ih u isto vrijeme hrani, bodri i utopljava, koliko nam i poručuje da je svijet arena ljudske nejednakosti, socijalne nepravde i moralnog kolapsa. Mark Tven je blistav um, gorki ironičar, bezobrazni cinik i osebujni intelektualac“, cijeni reditelj Rakočević, objašnjavajući da je za njega adaptiranje ovog naslova za pozorišnu scenu veliki izazov.

„Prenošenje fabule romana ’Kraljević i prosjak‘, koja bi nam približila vesele dogodovštine i ponijela nas u avanture bosonogog djetinjstva, bio bi zločin prema sveukupnom Tvenovom nasljeđu i njegovom značaju za svjetsku literaturu. Što se tiče dramatuzacije, razmišljam rediteljski, analizirajući fenomene današnjice. Svakako da se zebnje oko aktuelizacije uvijek mogu obistiniti, ako se jedan dragocjen siže prenese u oklop današnjice i banalno transponuje u ispraznost i parolu koja treba da nam saopšti nešto što već znamo. Znamo da je ovo okrutan svijet, znamo da ’imati‘ i ’nemati‘ imaju nove zloćudnije oblike, da socijalni jaz svakim danom sve više produbljuje razlike među novokapitalističkim kastama, ali šta s tim? Ispričati priču u kojoj dva djeteta zavide jedan drugom zbog toga što jedan ima sve, a drugi nema ništa – to jeste samo polazišna tačka. Ali šta zapravo žele? Šta je glad; Šta je bogatstvo“, pitanja su na koja će odgovore dati ovaj komad u dramatizaciji i režiji Zorana Rakočevića. On je naglasio da roman „Kraljević i prosjak“ ima vrlo znakovit zaplet.

„Oni se preobuku jedan u drugoga i počnu obojica da ostvaruju svoje želje. Kod Tvena je te zamjena namjerno bajkovita – niko ne primjećuje zamjenu, jer su dječaci identični, sliče kao jaje jajetu. Pisac to namjerno koristi da bi dotukao zamisao sopstvenog diskursa, a to je priča o raslojavanju do te mjere da kraljevski sloj gubi kontakt sa najnižim slojevima koji žive u zemlji, dok se sam infant nasljendik ne nađe među njima i loše provede, te shvati dinastičke zablude o vlasti i pravednosti, i po povratku na prijesto počne da ispravlja nepravdu“, pojašnjava Rakočević.

„Nas je u adaptaciji poslužilo uozbiljavanje ovog zapleta. Dječaci se zamijene i niko ne vidi razliku – ali to nijesu identična lica. Odnosi među ljudima, i na dvoru, i u blatnjavom naselju, do te mjere su zaošijani nekakvim novim „kvalitetom“ brzine življenja, nepoznavanja, formalnosti u odnosima, nepostojanjem porodične bliskosti, otuđenjem, podivljalim materijalizmom, ispraznim jezikom progresa i idealizmom političko-društvenog prosedea, raspadom društvenih kodeksa i svojevrsnom kvartovskom hajdučijom, da su ljudi, jednostavno rečeno, zaboravili kako njima najbliži misle, funkcionišu, ali i kako izgledaju. Pogubljeni su i pobrkani identiteti, proizvode se društvne prihvatljivosti i norme, a individualnost se uzima površinski, spolja, kroz prizmu sljepila na prave probleme i nijemosti pred suštinskim nedostacima“, naglašava Rakočević svoje scensko čitanje poznatog Tvenovog romana.

„To su koordinate kojima smo u ovom slučaju išli. Ova dramatizacija, kao uostalom i predstava, planirana za uzrast 12 i više godina, govoriće jezikom upozorenja i to svim ljudima, i imajućim i nemajućim, i roditeljima, i nastavnicima, ali najviše će se doticati već rečenog ciljnog uzrasta“, poruka je reditelja Rakočevića.



Go to top