Muzička predstava „Utopije danas“, koproducentski projekat Centra za kulturu Tivat, SKC-a Novi Sad, Bitef teatra, KC-a Grad (Beograd) i „Trinidada“ iz Novog Sada biće izvedena na Večernjoj sceni Nikšićkog pozorišta u srijedu 23. oktobra, sa početkom u 20 sati. Cijena ulaznice je sedam (7) eura. Biletarnica Pozorišta otvorena je od 10 do 20 sati. Riječ je o autorskom projektu Marka Grubića i Milene Bogavac, u kojem glume i pjevaju: Tamara Radovanović, Aleksa Jovčić, Danilo Milovanović, uz muzičku pratnju grupe VROOM (Marko Grubić, bas gitara i elektronika i Branislav Potić, bubnjevi).
„Utopije danas“ je distopijski osvrt na savremeno kapitalitičko društvo, koncipiran iz četiri dijela (slike). U prvom i drugom dijelu preovlađuje dokumentarna, a u trećem i četvrtom igrana forma. Igrane i dokumentarne scene prikazuju se uživo, kao i na video projekciji ili u interakciji između izvođača na sceni i videa, a dinamika je od početka do kraja određena živom izvedbom muzike. Ta koncepcija uključuje elemente performansa, video arta, dokumentarno-igranog filma i pozorišta.
U prvom dijelu postavlja se teza da je trenutno na planeti jedan od najvećih društvenih problema, raspodjela dobara u kojoj 2 208 najbogatijih stanovnika Zemlje poseduje preko 10 biliona (10.000.000.000.000) dolara (kapital, koji svake godine raste), naspram miliona ljudi koji žive u siromaštvu ili finansijskoj neizvesnosti. Uz to, dobra (kojih ima u izobilju) često se proizvode na ekološki neodgovarajući način, a kontekst ubrzanog razvoja vještačke inteligencije, koja munjevito uništava postojeća radna mesta, probleme čini jos većim – navodi se u najavi.
U drugom dijelu, komad obrđuje moguće rješenje problema:
Bez ikakvog štampanja novca (dakle, bez inflacije), samo drugačijom raspodjelom postojećih dobara, svaka građanka i građanin mjesečno dobijaju novčani iznos dovoljan da podmiri osnovne životne potrebe. Realna ideja, koja već preko 40 godina funkcioniše na Aljasci (od 1981. godine svaki građanin Aljaske ubira dividendu od prodaje nafte, odnosno, u zavisnosti od obima prodaje, 900 do 2.700 dolara mjesečno), a za koju su se zalagali mnogi, od Martina Luter Kinga do Miltona Fridmana i kojoj je vrlo malo nedostajalo da sedamdesetih godina dvadesetog vijeka bude usvojena u američkom parlamentu. Sa druge strane, takođe drugačijom raspodjelom, obezbjeđuje se dovoljno sredstava za pronalaženje ekološki prihvatljivih načina za proizvodnju dobara, pojašnjava se u najavi.
Srž teme kojom se autorski tim i izvođači bave u trećem dijelu predstave je „moguća sliku svijeta najbliža budućnosti: većina čovječanstva nije (kao u većem dijelu istorije) dio potlačene, nego beskorisne klase“.
Gotovo sve poslove obavlja vještačka inteligencija, a dobra se raspodjeljuju tako da su građanima zadovoljene osnovne životne potrebe (pa i više od toga). Dakle, zamišljamo hipotetičku sliku društva, koja je umereno optimistička: ne živimo u tehno-feudalizmu ili robovlasništvu, već u tehno-socijalizmu. U nizu scena prikazujemo živote nekoliko likova u ovakvim okolnostima. Šta mlad ili srednjovječan čovjek radi, kako „troši“ vrijeme i kako se osjeća bez tzv. egzistencijalnih problema? Ili, drugim riječima, kako izgleda nesmetani „čeoni sudar“ sa smislom života – priecizira se u najavi ove predstave.
Četvrti dio je zaključak do koga akteri dolaze kroz istraživanja i rad na ovom muzičko-scenskom delu.
Istraživanja (na osnovu kojih nastaje izvedbeni tekst), između ostalog, podrazumijevali su i razgovore sa psiholozima, ekonomistima i ljudima čija je imovina tolika da više ne moraju da rade da bi obezbijedili svoje materijalne potrebe.
„Utopije danas“ se sagledava i kao naučna fantastika.
To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam – imperativ su novog svijeta, zasnovanog na socijalnoj pravdi… Svako ima sve što mu je potrebno za sreću… ali, šta je sreća? „Utopija danas“ je muzička predstava, jer muzika je vjerovatno najbliža čistoj sreći. Danas ili u bilo kojoj utopijskoj verziji budućnosti, zaključuju u najavi koproducenti ovog, nadasve, zanimljivog projekta.