„Narodni poslanik“ – novi projekat Nikšićkog pozorišta i Centra za kulturu Pljevlja premijerno će biti izveden na scenama u Nikšiću i Pljevljima krajem septembra. Poznatu komediju Branislava Nušića adaptirao je i režira Goran Bulajić. U autorskom timu su: Anka Gardašević, scenografkinja i Olivera Eraković, kostimografkinja. Uloge su povjerene dvanaestočlanom glumačkom ansamblu: Stevanu Vuković, Mariji Đurić, Maši Božović, Nikoli Vasiljeviću, Anji Drljević, Matiji Memedoviću, Milici Kekić, Pavlu Bogojeviću, Lazaru Đurđeviću, Velizaru Kasalici, Bobanu Čvoroviću, Nebojši Vulanoviću. Producent projekta je Milica Burić.
Na PRES konferenciji upriličenoj povodom početka inscenacije novog komada za Večernju scenu, reditelj Bulajić pojasnio je zašto se on i uprava Pozorišta opredijelili za Nušićevog „Narodnog poslnika“.
Izbor je pao na prvu Nušićevu dramu koju je napisao sa osamnaest godina. Nušić je u vječitom krugu – iz drme u dramu dodaje priči, uslovno rečeno, „smrtni grieh“. Ovdje je najdirektniji i najotvoreniji u kritici licemjerja i vlasti koja se naslanja na to licemjerje. Mi smo naišli na tu jednu okoštalu, nepromijenjenu, skeniranu sliku stvarnosti i društvenih odnosa na Balkanu i načina života na ovim prostorima, koji je konstanta. Licemjerje je više nego očigledno živo.
U „Narodnom poslaniku“ obrađeno je pitanje „malog čovjeka“. U drami i u pozorištu često se bavimo opštim, istorijskim mjestima, a kad dobro pročitate Nušića, vidite da je stvar u tom „malom čovjeku“. Sve je naslonjeno na tu mrežu iz koje se kreiraju i rađaju društveni odnosi. Riječ je o vrlo angažovanoj priči, koja se iz prve ruke doživljava kao komedija. Ali kada je uradimo na taj način da prepoznamo sebe u toj komediji, onda ta komičnost dolazi do izražaja. Posebno kada krene smijeh, ili podsmijeh na svoj račun. Mi ćemo ovu priču dovesti do tog stepena. Kako je dogovor o izvedbi Nušićevog djela postignut ranije, mnogo sam se bavio adaptacijom teksta. Preselili smo potpuno priču u današnje vrijeme i to po svim segmentima, uključujući i savremene tehnologije, prije svega taj poluprivatan odnos mladih ljudi prema problemima sa kojima smo okruženi. Riječ je dakle, o vrlo angažovanoj i direktnoj priči. Naravno, tu sam ja u adaptaciji imao najveći problem jer kada imate velikog pisca ispred sebe, ugradnja i premeštanje je uvijek opasno. Mislim da smo uspjeli da se ugradimo na pravi način, kako ne bismo narušili osnovni tok, osnovnu ideju priče. Napravićemo jednu aktivnu, savremenu cjelinu i poprečni presdjek društvenih stanja. Naravvno, ne baveći se nekakvom sitnom politikom, jer su stvari postavljene fenomenološki, problemski i ono što je neddje vječno. Imali smo do sada nekolike probe i imam utisak da je ta naša priča počela da „radi“. Nakon prve dvije probe odmah se može zakljiučiti da li to glumci primaju ili ne. Oni su taj koncept primili vrlo direktno, zbog čega cijenim da će biti izuzetno dobre glume – uvjeren je Bulajić.
Glumac Stevan Vuković na početku rada uvjeren je je da će put procesa stvaranja novog djela biti izuzetno dinamičan i dugačak.
Njegova koleginica Marija Đurić istakla je da se osjeća prijatno u Nikšićkom pozorištu.
Ta atmosvera glumcima daje važan podstrek pri stvaranju, istakla je ona, što je rijetko iskustvo u drugim kućama. U procesu kad se nudimo i kada se otvaramo i dajemo, važno je ko je tu preko puta nas, jer je to osjetljiv period u kojem ujedno stičemo znanje i nudimo ono najdublje iz nas. Dodijelje na mi je uloga zrele žene, majke i negdje sam na početku bila skeptična kako ću ja to sve sa postojećim godinama i iskustvom da razvijem. Međutim, već poslije druge probe osjećam dobar put i vjerujem da će to biti ovo dobra predstava. Dopadljiva mi je adaptacija u okvirima sadašnjeg vremena. Sa jedne strane pominjemo internet i naprednu tehnologiju, a sa druge strane postavljamo pitanje: Koliko se čovjek mrdnuo? To je nešto na čemu treba da se dobro poigramo u ovom trenutku.
Glumica Maša Božović istakla zahtjevnost teksta, posebno za mlade glumce.
Vjerujem da će saradnja biti uspješna jer je sve krenulo lijepo i pozitivno. Ovo je ekipa koja je obećava.
Mi ćemo tek da otvaramo stvari. Sigurna sam da se ispod svih tih učitanih slojeva sa kojima smo se susreli na startu, kriju još dublji slojevi. Zbog toga se postavljaju pitanja: Ako poslije toliko godina, Nušić ostaje aktuelan, da li smo mi kao društvo napredovali? Da li je on bio vizionar, ili smo mi ostali na tom nivou svijesti? Nadam se da će Nikšićko pozorište imati uspješnu sezonu i da će svaka sljedeća biti još uspješnijai, te da ćemo mi sa ovakvim predstavama i projektima uspijevati da mijenjamo društvo – uvjerena je glumica Božović.
Mladi glumac Matija Memedović, student treće godine Akademije na Cetinju, zadovoljan je podjelom uloga i atmosferom na probama.
Rad, humor i efikasnost su prisutni i samo u takvom okruženju možemo da se hvalimo, da izađemo na scenu i pokažemo šta smo uradili – kazao je Memedović.
Uprava Nikšićkog pozorišta očekuje da će Nušićev komad produkciju kuće podići na veći nivo.
Inscenacija Nušićeve komedije je izazov koji će neminovno dovesti do unapređenja našeg rada. Posebno mi je drago što glavninu ovog posla nose ljudi iz Nikšića (od dvanaest glumaca, devet je iz Nikšića, a troje iz Podgorice, kao i kompletan autorski tim). To svakako govori o tome da u Nikšiću pozorište živi i van ove zgrade.
Decenijama se Nušićevi tekstovi nijesu izvodili na ovim prostorima. Ove godine u vodećim pozorištima u Crnoj Gori postaviljene su tri Nušićeve drame (Zetski dom, CNP i Gradsko pozorište). To ukazuje na jednu realnost društvenog trenutka, u kojem Nušićevi tekstovi postaju aktuelni i bitni. Tim potezom, producentske kuće potvrđuju da se vraćaju klasici. Nikšićko pozorište je imalo prethodno dva teksta klasika zapadne kulture i književnosti, koja su imala uspješna izvođenja, a sada se vraćamo domaćoj klasici – pojasnio je umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta, Janko Jelić.
Direktor Nikšićkog pozorišta, Radinko Krulanović istakao je značaj saradnje sa Centrom za kulturu Pljevalja koji je inteziviran minule sezone, razmjenom programa.
Za pozorišne kuće velika je čast producirati Nušićeve tekstove. Odavno se njegovi tekstovi nijesu igrali u Crnoj Gori, ali ove godine se zaigrao i neka igra, jer samo na dobrim, pravim – klasičnim tekstovima, pozorišne kuće i mi kao građanska društva možemo mnogo toga naučiti – ocijenio je Krulanović.
On se posebno zahvalio za uspješnu sardanju pljevaljskom Centru za kulturu, ali i reditelju Goranu Bulajiću na podršci i pomoći koje je davao Nikšićkom pozorištu kada je to bilo potrebno, kao i glumačkoj ekipi za koju je ubijeđen da će ovaj projekat iznijeto na ponos Nikšićkog pozorišta, grada i države Crne Gore. Krulanović očekuje da će nova predstava imati dug postproducentski život, uz entuzijazam koji neće manjkati u Nikšićkom pozorištu. On je govorio i o proširenju saradnje ne samo sa Pljevljima, već i sa drugim pozorištima i ustanovama kulture u Crnoj Gori i okruženju.
Direktor Centra za kulturu Pljevlja, Nebojša Rubežić saradnju sa Nikšićkim pozorištem i Gradskim pozorištem iz Podgorice, kao i Centima za kulturu iz Bijelog Polja i Kolašina vidi kao podršku nastojanju da u tom gradu nakon šest i po decenija oživi pozorište koje je pedesetih godina minulog vijeka ukinuto, iako je bilo jedno od uspješnijih ne samo u Crnoj Gori, već i na prostoru bivše Jugoslavije. Rubežić je posebno istakao podršku u stručnom kadru koje je Pljevljima nedostajala. Prema njegovoj tvrdnji u tome su im u početku najviše pomogli umjetnici iz Nikšića.
Pozorišta iz Pljevalja, Nikšića i Varaždina nekada su bila pobratimske ustanove. Na tim temeljima saradnje, gradićemo nove mostove, kako bi smo bili uspješni. Prvo gosovanje sa prerdstavom iz našeprodukcije bilo je u Nikšiću. To nam je bila prilika da pokažemo široj publici da mi u Pljevljima imamo izvanredne uslove za rad. Ta saradnja nam je bila podstrek da u Pljevljia nastavimo da radimo i da publici ponudimo kvalitetan repertoar. U toj namjeri smo uspjeli jer ćemo uskoro imati na repertoaru četiri kvalitetne predstave. Ovaj način uvezivanja institucija pruža mogućnost izvođenja predstava i razmjenu drugih programa. Uvjeren sam da će rad na ovom koproducentskom projektu biti uspješan i da će proteći u dobroj atmosferi koja garantuje kvalitet – zaključio je Rubežić.