Izložba slika pod nazivom „Put“, nikšićke slikarke Angeline Đoković Janjušević biće otvorena večeras (četvrtak, 26. maj) u 20 sati, u centralnom foajeu Nikšićkog pozorišta. Organizatori izložbe su javne ustanove Muzeji i galerije i Nikšićko pozorište. Izložbu će otvoriti Vesna Todorović, direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić. Ulaz za publiku je besplatan, a postavka će biti dostupna petnaestak dana.
U ciklusu „Put“, slikarka Đoković Janjušević predstaviće se publici sa osamnaest (18) radova, koji su nastali od 2019. do danas.
Naziv ove izložbe, kao i ranijeg ciklusa slikarkinih minijatura, simbolizuje život.
„Put kroz život… Put ka dobru, ka suncu. Tu se kriju i neke manje, lošije stvari koje čine stranputicu tog puta, ali se uglavnom vraćam na taj put koji je glavna linija mog rada. Ja sam svaka moja slika. Ja sam moj opus. Onda kad me ne bude, kad se pretvorim u boju, biće moj opus. Kao svjedok jedne ljubavi prema putu. Prema kraju. Prema početku. Ništa na svijetu ne putuje tako istrajno i ništa ne ostavlja takav vidljiv trag kao četka i boja. Na kraju, nadživjela je sve nas, stvaraoce i ljude. Naš trag su boje. Moj trag su boje. Moje drugo Ja. Moje biće, koje ne umire sa mnom i to me čini srećnom. Da nema njega bila bih još samo jedan broj u knjizi rođenih i umrlih. Ovako sam boja. Boja koja traje“, objašnjava slikarka ovaj svoj ciklus, odnosno cjelokupan opus.
Vera Knežević, istoričarka umjetnosti u katalogu navodi da je slikarka Đoković Janjušević na likovnoj sceni, prisutna duže od dvije decenije.
„Svojim prepoznatljivim stilom ʹčistom i jasnom formomʹ na svojim platnima, primaoce svoje umjetničke poruke usmjerava prema dubini i širini života, slikajući poznate i nepoznate (realne i izmaštane) predjele, moguće i nemoguće stvari i događaje. Suočavajući se sa ogromnim prostorima nesvejsnog i iracionalnog u sebi, i svijetu koji je okružuje, kroz svoj umjetnički izraz, Angelina teži da sve krajnosti u sebi sastavi kako treba, da izbjegne šavove na svom umjetničkom biću, da se sabere i nađe ono što joj pripada kao čovjeku, kao umjetniku i kao ženi. Zalazeći u polje zamišljene slobode, u kojoj je sve dozvoljeno i koja nas zanosi nekom nestvarnom ljepotom, a koju slika upečatljivim slojevima ljubičaste i mistične nade, ona nam kroz ogoljene, eterične i neimenovane, često zgrčene i savijene, ženske likove, koji su projekcija i njenoga unutrašnjeg ja, kao i konje u galopu, usmjerene prema nekoj nevidljivoj tački iza onoga koji gleda sliku, svjedoči da je čovjek svuda pomalo stranac, nikada dovoljno svoj i dovoljno dovršen, uvijek na putu.
Problem samoće i traženje smisla na ovim platnima, kao i borba protiv zla koje je tako prisutno u svijetu, ogleda se istiskivanjem svega onoga što ne valja, što nije u harmoniji pravilnih crta svake ljepote, doživljene i one izmaštane. Otuda proističe neki unutrašnji red na ovim slikama, neka tišina i sklad života koji se održava u kretanju koje ne stvara buku i agresiju. Zarobljena idejom cjelovitog puta, umjetnica ga shvata kao duhovni proces, kroz koji treba i mora da prođe cjelokupnim bićem, i u taj proces (put) treba da uloži trud, ljubav, vrijeme i snagu… Jer, ako se ne pređe cio put, onda na njega nije trebalo ni kretati.
Znamo da je ljubičasta boja koje rijetko ima u prirodi (ljubičast je poneki cvijet), pa je tako ljudsko oko percipira kao jedinstvenu i posebnu. Koristeći se izobilno ljubičastom, u svim njenim tonalitetima i nijansama, Angelina Janjušević pokreće u gledaocu i konzumentu njene umjetnosti i njenih slika ponaosob, osjećanje melanholije, a povremeno i gubitak svijesti o stvarnom i realnom. Tada, u njenu sliku on može upasti kao u san za koji niko ne zna dokle će ga dovesti i šta mu pokazati. Još od nadrealizma, kao pravca u slikarstvu i književnosti, znamo da tu mogućnost imaju samo prava umjetnička djela“, cijeni Knežević stvaralaštvo slikarke Angeline Đoković Janjušević.
Angelina Janjušević rođena je 1963. godine u Nikšiću. Završila je Nastavnički fakultet, Odsjek za likovno vaspitanje, a potom UDG, Fakultet umjetnosti, Odsjek specijalista teorije savremene i moderne umjetnosti. Radi kao profesor likovne kulture u Nikšiću. Imala je više samostalnih, a bila je i učesnik mnogih kolektivnih izložbi, kako u zemlji tako i u regionu.