Promocija zbirke „Sabrane drame“, savremenih dramskih pisaca Crne Gore biće održana u sali Nikšićkog pozorišta, u petak 26. maja sa početkom u 17 sati. Ulaz za publiku je besplatan.

O dramskim naslovima ove zbirke će govoriti dr Radoje Femić, recezent knjige i Slavojka Marojević, urednica Izdavačke djelatnosti Nikšićkog pozorišta i ovog izdanja. Tokom kolažnog književno-pozorišnog programa biće emitovana radio  drama „Revolt“, koncipirana od fragmenata dramskih tekstova iz  sadržžaja zbirke. Autori drama će takođe, imati učešće u programu, koji će voditi Milica Kekić Martinović, glumica Nikšićkog pozorišta.

Zbirka „Sabrane drame“ objavljena je nedavno u izdanju edicije „Savremena drama“ Izdavačke djelatnosti Nikšićkog pozorišta. Ovaj projekat realizovan je uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, po osnovu Odluke komisije Konkursa za ostvarivanje programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2022. godini.

U sadržaju ove dramske hrestomatije nalaze se dvadeset tri drame, koje su od 2015. godine objavljivane u časopisu „Pozorište“. Autori dramskih naslova su afirmisani pisci tzv. mlađe i srednje generacije. Većina njih su školovani na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti: Bojana Mijović, Marija Sarap Čolpa, Rajko Radulović, Jovana Bojović, Sandra Vujović, Ružica Vasić, Milo Masoničić, Nikola Tomić, Milo Bešović, Balša Poček, Jelena Milošević Marija Mihaljević. U zbirci su i drame književnika  Velizara Radonjića Janka Jelića.

Prema ocjeni dr Radoja Femića objavljeni dramski tekstovi demonstriraju puni, u najboljem smislu neselektivni dinamizam savremenog dramskog stvaralaštva u Crnoj Gori. Baštineći respektabilan autorski, poetički i kulturološki pluralizam, „Sabrane drame“ otvaraju mogućnost jedinstvene revitalizacije domaćeg pozorišnog repertoara, čime bi neupitna uzajamnost dramske književnosti i njene scenske realizacije zadobila nužno otjelotvorenje.

Postupak objedinjavanja različitih dramskih poetika uspostavlja imperativ iznalaženja prepoznatljivih zajedničkih osobina, na osnovu kojih je moguće uočiti dublje organsko jedinstvo između tekstova. Iako je estetika dramskog stvaralačkog čina zasnovana na autonomiji teksta, u odabranim dramama pretežno je naglašena socijalna dimenzija, što implicitno sugeriše dramaturški koncept po kojem drama i pozorište problematizuju savremeni svijet, učestvujući time u razmatranju ne samo aktuelnih, nego i svevremenih pitanja. Stoga odabrane drame čine mnogo više od otvorene dramaturške radionice, pogotovo ako se ima u vidu da je njihova lokalistička usmjerenost vrlo uslovna, dok su univerzalne oznake preovlađujuće. Impresivni opseg autorskih sklonosti, dramskih situacija i karaktera obnavlja vjeru u neuništivu snagu mimezisa, kojoj ni era sveprisutne digitalizacije ne oduzima čar neposrednosti koja izmiče ostalim žanrovskim oblicima. U izvjesnoj mjeri, moglo bi se govoriti o privrženosti savremenih domaćih autora tradicionalnom dramskom poimanju, budući da u „Sabranim dramama“ nema gotovo nijedne drame koja baštini alternativni, antidramski stav. Naprotiv, ima se utisak da je privrženost klasičnom dramskom kazivanju reprezentativna odlika savremene drame u Crnoj Gori – ocjena je dr Femića.

Analizirajući jezik drama, dr Femić naglašava da savremeni dramski autori njeguju konkretnost u iskazu, što im otvara prostor angažovanosti koja ne isključuje tematizovanje opštih egzistencijalnih pitanja.